
![]()
Rita Levi-MontalčiniRita je rođena u porodici intelektualaca u Torinu 1909. g. Upisala se na Univerzitet u Torinu da studira medicinu, uprkos verovanju svog oca da žena ne treba da gradi karijeru. Diplomirala je sa najvišim pohvalama 1936. g. i zatim završila specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije.
Donošenje rasističkih zakona od strane fašističkog režima, koji je zabranjivao Jevrejima pristup italijanskim univerzitetima i drugim javnim institucijama, prisililo ju je da odloži početak svoje karijere koja je obećavala. U proleće 1940. g. pobegla je u Firencu i živela u ilegali sa svojim roditeljima i sestrom do kraja Drugog svetskog rata. Rita nije odustala od svojih istraživačkih aktivnosti ni u tim teškim vremenima. Postavila je malu laboratoriju u svojoj spavaćoj sobi, gde je vršila eksperimente sa rastom nervnih ćelija kod pilećih embriona.
Levi-Montalčini je vršila eksperimente sa rastom nervnih ćelijaGodine 1947. Rita je prihvatila poziv Vašingtonskog univerziteta u St. Luisu. Iako je prvobitni poziv važio za jedan semestar, ona je tamo ostala trideset godina i 1958. g. postavljena je za redovnog profesora.
Sa svojim saradnicima, Rita je 1948. g. otkrila izvestan tip mišjeg tumora koji je imao sposobnost da u velikoj meri podstiče bujanje nervnih vlakana kod embriona domaćina.
Faktor rasta nerava (NGF)Oni su naposletku pripisali taj efekat proteinu koji su nazvali faktor nervnog rasta (NGF). Levi-Montalčini je dokazala da je tumor u stanju i da prouzrokuje sličnu preteranu i preranu proizvodnju i abnormalnu distribuciju nervnih vlakana kod jedinica in vitro kulture. Biohemičar Stenli Koen je izolovao NGF iz tumora. To je bio prvi od brojnih faktora rasta ćelija nađenih kod životinja.
Godine 1986. zajedno sa Stenlijem Koenom, Rita je dobila Nobelovu nagradu za medicinu za otkrića faktora rasta. Danas (2010.) ona je najstariji živi dobitnik Nobelove nagrade.